| OPĆE INFORMACIJE | ||
| Naziv kolegija | Onečišćenje okoliša i klimatski prilagođena poljoprivreda | |
| Studijski program | Sveučilišni diplomski studij Održiva poljoprivreda i okoliš | |
| Status kolegija | Izborni | |
| Studijska godina | Druga (2.) | |
| Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 6 |
| Broj sati (P+V+S) | 75 (45+30+0) | |
| 1.Opis kolegija | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.1.Ciljevi kolegija | ||||||||||||||||||||||||||
| Ciljevi kolegija su upoznati studente s načinom prilagodbe poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama kako bi se osigurala sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom. | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.2. Uvjeti za upis kolegija | ||||||||||||||||||||||||||
| Nema preduvjeta za upis predmeta. | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | ||||||||||||||||||||||||||
| 1. Oblikovati organizaciju ekosustava, interakcijske odnose u biocenozama i njihovu ulogu u održivosti ekosustava
2. Procijeniti globalne promjene u okolišu 3. Utvrditi biološke mehanizme uklanjanja organskih onečišćivača i teških metala iz okoliša 4. Utvrditi postojanje promjena u klimi i njihov utjecaj na ekološku, biološku i ekonomsku komponentu 5. Ocijeniti stupanj ranjivosti poljoprivredne proizvodnje na promjene klimatskih faktora 6. Podržati osnovni koncept klimatski pametne poljoprivrede 7. Predložiti mjere prilagodbe poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama 8. Prezentirati i argumentirati samostalni rad na odabranu temu |
||||||||||||||||||||||||||
| 1.4. Vrste izvođenja nastave | Predavanja
Vježbe |
Samostalni zadaci | ||||||||||||||||||||||||
| 1.5. Obveze studenata | ||||||||||||||||||||||||||
| Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje parcijalnih provjera znanja i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, parcijalne provjere i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti kolegij mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.6. Praćenje rada studenata | ||||||||||||||||||||||||||
| Pismeni ispit | ||||||||||||||||||||||||||
| Praktični rad | ||||||||||||||||||||||||||
| Kontinuirana provjera znanja | ||||||||||||||||||||||||||
| Pohađanje nastave | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | ||||||||||||||||||||||||||
| Parcijalne provjere znanja
Ispit se sastoji od dvije parcijalne provjere znanja koje se održavaju u toku semestra.Za pristup drugoj parcijalnoj pismenoj provjeri znanja potrebna je pozitivna ocjena iz prve provjere znanja u kojoj se procjenjuje studentovo razumijevanje navedenih ishoda učenja vezanih uz osnovne parametre ekosustava, onečišćivače okoliša i načine remedijacije okoliša. Provjere znanja tijekom semestra mogu se jednom ponoviti na zahtjev studenata. Svaka provjera se piše do 60 minuta. Provjera znanja sadrži 7 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:
Konačna ocjena kolegija je aritmetička sredina ocjena parcijalnih provjera znanja, pohađanja i aktivnosti na nastavi i samostalnog rada.
Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu tijekom semestra pristupili i/ili položili parcijalne provjere znanja, a ostvarili su mogućnost pristupa završnom ispitu, jer su ispunili svoje obaveze vezano uz izradu samostalnog rada, praćenja nastavnih cjelina, imaju mogućnost na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni pismeni ispi. Pisani ispit provodi se u trajanju 60 minuta. Pisani dio završnog ispita sadrži 7 pitanja koja se vrednuju s najviše 10 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:
|
||||||||||||||||||||||||||
| 1.8. Obvezna literatura | ||||||||||||||||||||||||||
| 1. Penzar B., Penzar I.: Agrometeorologija, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
2. Kisić,I.: Sanacija onečišćenog tla, Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2011 3. Glavač, V. (1999). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i Hrvatske šume. |
||||||||||||||||||||||||||
| 1.9. Dopunska literatura | ||||||||||||||||||||||||||
| 1. Scragg, A.: Environmental biotechnology, second edition.Oxford Universiti Press 2005.
2. Branković, Č. (2014): Klima i klimatske promjene. Matematičko-fizički list, vol. LXIV, pp.152-162 3. Odabrani pokazatelji okoliša i prirode u Hrvatskoj, 2016. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 4. Herceg, N., Stanić-Koštroman, S., Šiljeg, M. : Čovjek i okoliš. Mostar : Hrvatska Akademija za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine. Sarajevo 2018 |
||||||||||||||||||||||||||