| OPĆE INFORMACIJE | ||
| Naziv kolegija | Zoologija | |
| Studijski program | Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode | |
| Status kolegija | Obvezni | |
| Studijska godina | Prva (I) | |
| Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 5 |
| Broj sati (P+V+S) | 60 (45+10+5) | |
| 1.Opis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.1.Ciljevi kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| Steći znanje iz osnovnih osobitosti životinjskog carstva kao i usvojiti pojmove iz opće zoologije koji su važni pri shvaćanju i razumijevanju evolucije, sistematike, morfologije životinja, te ekološkim i etološkim razlikama između njih. Važnost životinjskog carstva pri procesima kruženja tvari i energije, te važnost životinjskih skupina u održivim i stabilnim biotipovima omogućiti će studentima razumijevanje pri proučavanju i daljnjem studiranju i radu. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.2. Uvjeti za upis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| Nema preduvjeta za upis predmeta. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | |||||||||||||||||||||||||||
| Nakon odslušanog kolegija student će:
1. prosuditi značaj i dokaze evolucije, 2. valorizirati sistematiku i taksonomiju životinja, 3. utvrditi određene taksone životinja, 4. utvrditi opće pojmove iz zoologije, 5. usporediti građi organskih sustava po skupinama životinja, 6. zaključiti vezu između životinjskih skupina i biotopa. |
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.4. Vrste izvođenja nastave | Seminari i radionice
Predavanja |
Vježbe | |||||||||||||||||||||||||
| 1.5. Obveze studenata | |||||||||||||||||||||||||||
| Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.6. Praćenje rada studenata | |||||||||||||||||||||||||||
| Vrsta aktivnosti | Raspodjela ECTS-a | ||||||||||||||||||||||||||
| Pismeni ispit | 2 | ||||||||||||||||||||||||||
| Usmeni ispit | 2 | ||||||||||||||||||||||||||
| Kontinuirana provjera znanja | 4 | ||||||||||||||||||||||||||
| Seminarski rad | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
| UKUPNO: | 5 | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | |||||||||||||||||||||||||||
| Polaganje kolokvija
Ispit se sastoji od dva kolokvija: prvi kolokvij polažu nakon nastavne jedinice xxx, a drugi na kraju gradiva. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi. Kolokviji tijekom semestra mogu se ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60 minuta. Svaki kolokvij ima 80 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:
Konačna ocjena predmeta je aritmetička sredina ocjena dvaju kolokvija. Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu, aritmetičkoj sredini ovih dviju ocjena je u cijelosti položne završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu. Pisani dio završnog ispita ima 80 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:
|
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.8. Obvezna literatura | |||||||||||||||||||||||||||
| 1. Matoničkin, I., Erben, R. (2002.): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb.
2. Treer T., Tucak Z. (2004): Agrarna zoologija. Školska knjiga, Zagreb |
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.9. Dopunska literatura | |||||||||||||||||||||||||||
| 1. Oštrec, Lj. (1998.): Zoologija – štetne i korisne životinje u poljoprivredi. Zrinski, Čakovec.
2. Dorit R. L., Walker W. F., Barnes R. D. (1991): Zoology. Saunders College Publishing, Philadelphia 3. Hickman, C., Keen, S., Eisenhour, D., Larson, A., I’Anson H. (2020): Integrated Principles of Zoology, McGrew-Hill, NY 4. Treer T., Odak T., Piria M. (2001): Tablice za prepoznavanje važnijih taksona životinja. Agronomski fakultet, Zagreb 5. Odabrana i prilagođena znanstvena literatura (poglavlja, radovi i sl.) |
|||||||||||||||||||||||||||