OPĆE INFORMACIJE | ||
Naziv kolegija | Održivost i raznolikost beskralježnjaka u ekosustavu | |
Studijski program | Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode | |
Status kolegija | Obvezni | |
Studijska godina | Druga (II) | |
Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 6 |
Broj sati (P+V+S) | 75 (55+10+10) |
1.Opis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
1.1.Ciljevi kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
Student će steći znanje za razumijevanje evolucije beskralješnjaka te njihovu sistematiku, filogenezu, kao i anatomiju i morfologiju, te će uz determinacijske ključeve i osobitosti prepoznati različite skupine beskralježnjaka. Usvojiti će pojmove o važnosti i značaju beskralježnjaka u ekološkim interakcijama, upoznati značajne beskralježnjake u ekosustavima Hrvatske, te steći razumijevanje o povezanosti organizama i okoliša. Također cilj je potaknuti studente na samostalni rad te razvoj kritičkog mišljenja o antropogenom utjecaju čovjeka na ekosustav. | |||||||||||||||||||||||||||
1.2. Uvjeti za upis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
Nema preduvjeta za upis predmeta. | |||||||||||||||||||||||||||
1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | |||||||||||||||||||||||||||
Nakon odslušanog kolegija student će:
1. utvrditi značaj beskralješnjaka u prirodi, 2. argumentirati sistematiku i filogenezu beskralježnjaka, 3. valorizirati određena koljena beskralježnjaka, 4. zaključiti povezanost i međuovisnost životnih uvjeta, tipa staništa i beskralježnjaka, 5. utvrditi osnovne elemente anatomije i morfologije osnovnih skupina beskralježnjaka, 6. predvidjeti važnost praćenja i zaštite beskralježnjaka u održivom ekosustavu, 7. procijeniti antropogeni utjecaj na ekosustav. |
|||||||||||||||||||||||||||
1.4. Vrste izvođenja nastave | Predavanja
Vježbe |
Seminari i radionice
Samostalni zadaci |
|||||||||||||||||||||||||
1.5. Obveze studenata | |||||||||||||||||||||||||||
Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | |||||||||||||||||||||||||||
1.6. Praćenje rada studenata | |||||||||||||||||||||||||||
Vrsta aktivnosti | Raspodjela ECTS-a | ||||||||||||||||||||||||||
Pismeni ispit | 2,5 | ||||||||||||||||||||||||||
Usmeni ispit | 2,5 | ||||||||||||||||||||||||||
Kontinuirana provjera znanja | 5 | ||||||||||||||||||||||||||
Seminarski rad | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
UKUPNO: | 6 | ||||||||||||||||||||||||||
1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | |||||||||||||||||||||||||||
Polaganje kolokvija
Ispit se sastoji od dva kolokvija: prvi kolokvij polažu nakon nastavne jedinice Platodes, a drugi na kraju gradiva. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi. Kolokviji tijekom semestra mogu se ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60 minuta. Svaki kolokvij ima 40 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:
Konačna ocjena predmeta je aritmetička sredina ocjena dvaju kolokvija.
Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu, aritmetičkoj sredini ovih dviju ocjena je u cijelosti položne završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu. Pisani dio završnog ispita ima 80 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:
|
|||||||||||||||||||||||||||
1.8. Obvezna literatura | |||||||||||||||||||||||||||
1. Matoničkin, I. (1999): Biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb.
2. Matoničkin, I. (1998): Biologija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb. 3. Habdija, I. i sur. (2004): Protista-Protozoa i Metazoa- invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum, Meridijani, Samobor. |
|||||||||||||||||||||||||||
1.9. Dopunska literatura | |||||||||||||||||||||||||||
1. Giribet G., Edgecombe, G., D: (2020): The Invertebrate Tree of Life, Princeton University Press, United Kingdom
2. Fox R., S., Barnes, R., D.(2004). Invertebrate Zoology. A functional evolutionary approach. Seventh edition, Thomson Brooks/Cole. 3. Odabrana i prilagođena znanstvena literatura (poglavlja, radovi i sl.) |