OPĆE INFORMACIJE | ||
Naziv kolegija | Ekologija šuma | |
Studijski program | Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode | |
Status kolegija | Izborni | |
Studijska godina | Treća (III) | |
Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 4 |
Broj sati (P+V+S) | 45 (35+10+0) |
1.Opis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
1.1.Ciljevi kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
Ciljevi kolegija su upoznati studente s raznolikošću staništa, vrstama drveća i cjelokupnošću flore. Predmetom su obuhvaćeni pojmovi;šuma, šumsko zemljište,ekologija šuma,ekosistem,biotop,biocenoza,biom,biociklus do biosfere.Studenti se upoznaju sa stanišnim prilikama s naglaskom na klimu i tlo funkcioniranjem prirodnih i umjetnih sastojina te proces postanka i razvoja istih uz analizu djelovanja ekoloških faktora. Obrađujemo fiziološke i ekološke odnose,tipove korijenja,prašume te njihove razvojne faze. Dajemo opis općekorisnih funkcija šume te utjecaj divljači na šumu. | |||||||||||||||||||||||||||
1.2. Uvjeti za upis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
Nema preduvjeta za upis predmeta. | |||||||||||||||||||||||||||
1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | |||||||||||||||||||||||||||
Nakon odslušanog kolegija student će moći:
1. usporediti biološka i ekološka svojstva šumskih vrsta drveća, 2. utvrditi raspored i funkcioniranje šumskih ekosustava, 3. procijeniti ulogu šume u prostoru i vremenu te međusobno djelovanje biotskih i abiotskih faktora, 4. usporediti vrste i uloge šumskih zajednica u ekosustavu, 5.argumentirati strukturu prirodnih,umjetnih i prašumskih ekosustava. |
|||||||||||||||||||||||||||
1.4. Vrste izvođenja nastave | Vježbe
Predavanja |
Samostalni zadaci | |||||||||||||||||||||||||
1.5. Obveze studenata | |||||||||||||||||||||||||||
Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Studenti su dužni izraditi foto album biljnih vrsta do zadanog roka, u protivnom nisu izvršili propisane obveze na ovom predmetu. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | |||||||||||||||||||||||||||
1.6. Praćenje rada studenata | |||||||||||||||||||||||||||
Vrsta aktivnosti | Raspodjela ECTS-a | ||||||||||||||||||||||||||
Pohađanje nastave | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
Pismeni ispit | 2 | ||||||||||||||||||||||||||
Usmeni ispit | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
Kontinuirana provjera znanja | 3 | ||||||||||||||||||||||||||
UKUPNO: | 4 | ||||||||||||||||||||||||||
1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | |||||||||||||||||||||||||||
Polaganje kolokvija
Ispit se sastoji od tri kolokvija: prvi kolokvij sadrži pitanja iz Dendrologije, drugi kolokvij pitanja iz Ekologije šuma, a treći kolokvij pitanja iz Gospodarenja i upravljanja šumama. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi, a trećem kolokviju može pristupiti nakon položena prva dva. Kolokviji tijekom semestra mogu se jednom ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60 minuta. Svaki kolokvij sadrži 4 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:
Konačna ocjena predmeta je aritmetička sredina ocjena svih triju kolokvija i ocjene foto albuma i determinacije šumskih drvenastih vrsta koja čini 10% konačne ocjene. Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu, aritmetičkoj sredini ovih dviju ocjena, pribraja se ocjena iz foto albuma i determinacije vrsta koja čini 10% konačne ocjene te su u cijelosti položili završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu. Pisani dio završnog ispita sadrži 6 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:
|
|||||||||||||||||||||||||||
1.8. Obvezna literatura | |||||||||||||||||||||||||||
1.Jakob Martinović (2003.): Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, Šumarski institut, Jastrebarsko | |||||||||||||||||||||||||||
1.9. Dopunska literatura | |||||||||||||||||||||||||||
1. Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, “Hrvatske šume” Zagreb, 1992, (odabrana poglavlja – vezana uz ekologiju šuma).
2. Hrast lužnjak u Hrvatskoj. HAZU Centar za znanstvni rad Vinkovci, “Hrvatske šume” Zagreb, 1996, (odabrana poglavlja – vezana uz ekologiju šuma). 3. Obična jela u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, “Hrvatske šume” Zagreb, 2001, (odabrana poglavlja – vezana uz ekologiju šuma). 4. Obična bukva u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, “Hrvatske šume”, Grad Zagreb Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, 2003, (odabrana poglavlja – vezana uz ekologiju šuma). 5. Šumarska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, Knjiga 1,1980, Knjiga 2, 1983, Knjiga 3, 1987, (odabrana poglavlja – vezana uz ekologiju šuma) |