| OPĆE INFORMACIJE | ||
| Naziv kolegija | Bioindikatori i biomonitoring | |
| Studijski program | Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode | |
| Status kolegija | Obvezni | |
| Studijska godina | Druga (II) | |
| Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 3 |
| Broj sati (P+V+S) | 30 (25+0+5) | |
| 1.Opis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.1.Ciljevi kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| Student će steći znanje za razumijevanje i značaj bioindikatora u okolišu i prirodi, te međuinterakciju između okoliša, indikatorskih vrsta i onečišćenja. Usvojiti će pojmove i znanje o biomarkerima neophodnim u postupku biomonitoringa te pravilnom dizajnu i metodama istraživanja u biomonitoringu. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.2. Uvjeti za upis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| Nema preduvjeta za upis predmeta. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | |||||||||||||||||||||||||||
| Nakon odslušanog kolegija student će:
1. utvrditi značaj bioindikatora u biomonitoringu, 2. preporučiti metode istraživanja u biomonitoringu, 3. usporediti načine onečišćenja tla, voda i zraka, 4. utvrditi karakteristike indikatorski vrsta zbog kojih se koriste za biomonitoring kopnenih i vodenih ekoloških sustava, 5. procijeniti stanje različitih ekoloških sustava i opravdati primjenu biomarkera u biomonitoringu. |
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.4. Vrste izvođenja nastave | Predavanja
Seminari i radionice |
||||||||||||||||||||||||||
| 1.5. Obveze studenata | |||||||||||||||||||||||||||
| Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.6. Praćenje rada studenata | |||||||||||||||||||||||||||
| Vrsta aktivnosti | Raspodjela ECTS-a | ||||||||||||||||||||||||||
| Pismeni ispit | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
| Usmeni ispit | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
| Kontinuirana provjera znanja | 2 | ||||||||||||||||||||||||||
| Seminarski rad | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
| UKUPNO: | 3 | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | |||||||||||||||||||||||||||
| Polaganje kolokvija
Ispit se sastoji od dva kolokvija: prvi kolokvij polažu nakon nastavne jedinice Platodes, a drugi na kraju gradiva. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi. Kolokviji tijekom semestra mogu se ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60 minuta. Svaki kolokvij ima 40 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:
Konačna ocjena predmeta je aritmetička sredina ocjena dvaju kolokvija.
Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu, aritmetičkoj sredini ovih dviju ocjena je u cijelosti položne završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu. Pisani dio završnog ispita ima 80 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:
|
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.8. Obvezna literatura | |||||||||||||||||||||||||||
| 1. Hrvatske vode (2016) Metodologija uzorkovanja, laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće (https://www.voda.hr/hr/metodologije).
2. Partl A. (2009) Lišajevi. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. |
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.9. Dopunska literatura | |||||||||||||||||||||||||||
| 1. Markert B.A., Breure A.M., Zechmeister H.G. (2003) Bioindicators & Biomonitors: Principles, Concepts, and Applications, Elsevier Science Ltd., UK
2. Walker C.H., Hopkin S.P., Sibly R.M., Peakall D.B. (2001) Principles of ecotoxicology, Taylor & Francis, USA.. 3. Brodo I. M., Duran Sharnoff S., Sharnoff S. (2001) Lichens Of North America, Published by Yale University Press. 4. Shukla V., Upreti D.K., Bajpai R. (2014) Lichens to Biomonitor the Environment. Springer. 5. Znanstvene publikacije (znanstveni i pregledni članci) i zakonski dokumenti koji pokrivaju teme predmeta 6. Bellinger E.G., Sigee D.C. (2010) Freshwater algae: Identification and use as bioindicators. John Wiley & Sons, Ltd, Chichester, West Sussex, UK. 7. Zhang C. (2007) Fundamentals of environmental sampling and analysis. John Wiley & Sons, Inc. |
|||||||||||||||||||||||||||