Menu Close

Genetički resursi u okolišu i prirodi

OPĆE INFORMACIJE
Naziv kolegija Genetički resursi u okolišu i prirodi
Studijski program Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode
Status kolegija Obvezni
Studijska godina Treća (III)
Bodovna vrijednost i broj sati nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 4
Broj sati (P+V+S) 45    (30+5+10)
1.Opis kolegija
1.1.Ciljevi kolegija
Ciljevi kolegija su upoznati studente s osnovama genetike i načinom nasljeđivanja genetskog materijala te značajem očuvanja genetičkih resursa s obzirom na bioraznolikost koja je neophodna za opstanak čovječanstva.
1.2. Uvjeti za upis kolegija
Nema preduvjeta za upis predmeta.
1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij
Nakon odslušanog kolegija student će:

  1. kritički prosuditi važnost očuvanja genetičkih resursa u okolišu i prirodi,
  2. klasificirati načine očuvanja genetičkih resursa prema prihvatljivosti s obzirom na podneblja,
  3. prezentirati stanične diobe i utvrditi njihov značaj za nastanak novih jedinki,
  4. rješiti primijenjene zadatke iz područja križanja biljnih i životinjskih vrsta,

5.      argumentirati važnost postojana genetskih baza vodenih i kopnenih organizama i njihovog očuvanja.
1.4. Vrste izvođenja nastave Predavanja

Seminari i radionice

 Vježbe

Samostalni zadaci
1.5. Obveze studenata
Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Studenti su dužni izraditi foto album biljnih vrsta do zadanog roka, u protivnom nisu izvršili propisane obveze na ovom predmetu. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu.
1.6. Praćenje rada studenata
Vrsta aktivnosti Raspodjela ECTS-a
Pohađanje nastave 1
Pismeni ispit 1
Usmeni ispit 1
Kontinuirana provjera znanja 2
Seminarski rad 1
UKUPNO: 4
1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Polaganje kolokvija

Ispit se sastoji od dva kolokvija: prvi kolokvij sadrži pitanja iz Genetike, drugi kolokvij pitanja iz Oplemenjivanja bilja i primjene genetičkih resursa u funkciji zaštite okoliša i prirode. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi. Kolokviji tijekom semestra mogu se jednom ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60  minuta.

Svaki kolokvij sadrži 4 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:

 

Ukupan broj bodova Ocjena
19 – 20 Izvrstan (5)
16 – 18 Vrlo dobar (4)
13 – 15 Dobar (3)
10 – 12 Dovoljan (2)
  0 – 9 Nedovoljan (1)

 

Konačna ocjena predmeta je aritmetička sredina ocjena svih triju kolokvija i ocjene foto albuma i determinacije biljnih vrsta koja čini 10% konačne ocjene.

 

Polaganje završnog ispita

Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu, aritmetičkoj sredini ovih dviju ocjena, pribraja se ocjena iz foto albuma i determinacije vrsta koja čini 10%  konačne ocjene te su u cijelosti položili završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog  ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu.

Pisani dio završnog ispita sadrži 6 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:

 

Ukupan broj bodova Ocjena
27 – 30 Izvrstan (5)
23 – 26 Vrlo dobar (4)
19 – 22 Dobar (3)
15 – 18 Dovoljan (2)
  0 – 14 Nedovoljan (1)
1.8. Obvezna literatura
1.Jelaska, S. (1994): Kultura biljnih stanica i tkiva, Školska knjiga Zagreb.

2.http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html – mrežni udžbenik iz Genetike
1.9.Dopunska literatura
1. Desmond, S. Nicholl, T. (2008): An introduction to Genetic engineering, University of Paisley

2. Smith, M. (2020): Gene Environment Interactions, Nature and Nature in the Twenty-first Century

3. Jelaska, S. (1998): Transgenične biljke – dobrobit i opasnost za čovječanstvo, Priroda: 846/1:9-11

4. Godinić Mikulčić, V. (2020): Povijesni i tehnološki razvoj genetičkog inženjerstva u Hrvatskoj. Studia lexicographica, 14, Str.91-130

5. Borojević, S. (1981.): Principi i metode oplemenjivanja bilja, Naučna knjiga Beograd

6. Tucović, R., Isajev, V. (1988): Praktikum iz genetike s oplemenjivanjem bilja, Naučna knjiga Beograd
Skip to content