| OPĆE INFORMACIJE | ||
| Naziv kolegija | Genetika i biotehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji | |
| Studijski program | Sveučilišni diplomski studij Održiva poljoprivreda i okoliš | |
| Status kolegija | Izborni | |
| Studijska godina | Druga (2.) | |
| Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 5 |
| Broj sati (P+V+S) | 60 (45+15+0) | |
| 1.Opis kolegija | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.1.Ciljevi kolegija | ||||||||||||||||||||||||||
| Cilj kolegija je upoznati studente s pojmom genetičkog inženjerstva u biotehnologiji i mogućnostima njegove primjene u raznim područjima (proizvodnja hrane, zaštita okoliša, razvoj biljnih vrsta otpornih na ekstremne klimatske prilike, štetnike, bolesti). | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.2. Uvjeti za upis kolegija | ||||||||||||||||||||||||||
| Nema preduvjeta za upis predmeta. | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | ||||||||||||||||||||||||||
| 1. Opisati građu stanice (DNK, RNK i obrazložiti njihovu ulogu u procesu diobe)
2. Objasniti principe prijenosa nasljednih informacija 3. Razumjeti pojam biotehnologije i mogućnosti njezine primjene na pojedinim uzgojnim kulturama 4. Ocijeniti važnost primjene biotehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji 5. Kritički procijeniti ograničenja tehnologije manipuliranja genima i uočiti eventualne neželjene posljedice primjene istih u poljoprivrednoj proizvodnji 6. Obrazložiti i konkretnim primjerima potkrijepiti važnost i primjenu genetičkog inženjerstva u biotehnologiji 7. Moći usporediti tradicionalne i moderne tehnologije manipulacija nasljednim materijalom kod odabranih kultura |
||||||||||||||||||||||||||
| 1.4. Vrste izvođenja nastave | Predavanja | Vježbe | ||||||||||||||||||||||||
| 1.5. Obveze studenata | ||||||||||||||||||||||||||
| Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti kolegij mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.6. Praćenje rada studenata | ||||||||||||||||||||||||||
| Pismeni ispit | ||||||||||||||||||||||||||
| Usmeni ispit | ||||||||||||||||||||||||||
| Kontinuirana provjera znanja | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | ||||||||||||||||||||||||||
| Parcijalne provjere znanja
Ispit se sastoji od dvije parcijalne provjere znanja koje se održavaju u toku semestra.Za pristup drugoj parcijalnoj pismenoj provjeri znanja potrebna je pozitivna ocjena iz prve provjere znanja u kojoj se procjenjuje studentovo razumijevanje navedenih ishoda učenja vezanih uz osnove mikrobiologije i mikrobiološkog značaja u okolišu. Provjere znanja tijekom semestra mogu se jednom ponoviti na zahtjev studenata. Svaka provjera se piše do 60 minuta. Provjera znanja sadrži 7 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:
Konačna ocjena kolegija je aritmetička sredina ocjena parcijalnih provjera znanja. Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu tijekom semestra pristupili i/ili položili parcijalne provjere znanja, a ostvarili su mogućnost pristupa završnom ispitu, jer su ispunili svoje obaveze praćenja nastavnih cjelina, imaju mogućnost na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni pismeni ispi. Pisani ispit provodi se u trajanju 60 minuta. Pisani dio završnog ispita sadrži 7 pitanja koja se vrednuju s najviše 10 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:
|
||||||||||||||||||||||||||
| 1.8. Obvezna literatura | ||||||||||||||||||||||||||
| 1. Jelaska, S., 1994: Kultura biljnih stanica i tkiva. Školska knjiga, Zagreb.
2. Delić, V., 1997: Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji. PMF, Zagreb. |
||||||||||||||||||||||||||
| 1.9. Dopunska literatura | ||||||||||||||||||||||||||
| 1. Sambrook, J., Fritsch E.F. i Maniatis T., 2001: Molecular cloning: A laboratory manual, 3rd ed. Vols 1, 2 and 2. Cold Spring Harbor Laboratory, Cold Spring Harbor, New York.
3. Ausubel, F.M., Brent R., Kingston R.E., Moore D.D., Seidman J.G., Smith J.A. i Struhl K., 2002: Short protocols in molecular biology, 5th ed. Vols 1 and 2. Willey and Sons. 4. Brown T.A. 2006: Gene cloning and DNA analysis, 5th edition, Blackwell Publishing, Oxford. 5. Primrose S.B. i Twyman R.M. 2006: Principles of gene manipulation and genomics, 7th edition, Blackwell Publishing, Oxford. |
||||||||||||||||||||||||||