| OPĆE INFORMACIJE | ||
| Naziv kolegija | Zaštićena prirodna područja | |
| Studijski program | Sveučilišni diplomski studij Održiva poljoprivreda i okoliš | |
| Status kolegija | Obvezni | |
| Studijska godina | Druga (2.) | |
| Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 5 |
| Broj sati (P+V+S) | 60 (45+15+0) | |
| 1.Opis kolegija | ||||||||||||||
| 1.1.Ciljevi kolegija | ||||||||||||||
| Cilj je studentima objasniti ulogu geobaštine i zaštićenih područja u održivom funkcioniranju ekosustava. Studenti će biti upoznati s načinima evidentiranja, vrednovanja, zaštite i interpretacije geološki i geomorfološki važnih područja i lokaliteta kao i zaštićenih područja, te će ih se osposobiti za procjenu znanstvene, estetske, edukativne i ekološke vrijednosti zaštićenih područja i lokaliteta. | ||||||||||||||
| 1.2. Uvjeti za upis kolegija | ||||||||||||||
| Nema preduvjeta za upis predmeta. | ||||||||||||||
| 1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | ||||||||||||||
| 1. Objasniti složenost interakcija u ekosustavu
2. Argumentirati ulogu zaštićenih područja i lokaliteta u funkcioniranju ekosustava 3. Usporediti geološki i geomorfološki važna područja i lokalitete u RH 4. Protumačiti zaštićena područja Ekološke mreže Natura 2000 5. Procijeniti znanstvene, estetske, edukativne i ekološke vrijednosti zaštićenih područja i lokaliteta 6. Argumentirati načine pružanja usluga iz područja edukacije i turizma u zaštićenim područjima i geobaštini 7. Interpretirati načine upravljanja zaštićenom geobaštinom |
||||||||||||||
| 1.4. Vrste izvođenja nastave | Predavanja
Samostalni zadaci |
Vježbe | ||||||||||||
| 1.5. Obveze studenata | ||||||||||||||
| Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti kolegij mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | ||||||||||||||
| 1.6. Praćenje rada studenata | ||||||||||||||
| Pismeni ispit | ||||||||||||||
| Usmeni ispit | ||||||||||||||
| Kontinuirana provjera znanja | ||||||||||||||
| 1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | ||||||||||||||
| Polaganje kolokvija
Ispit se sastoji od dva kolokvija: prvi kolokvij sadrži pitanja iz nastanaka, značaja i održivosti zaštićenih područja i lokaliteta, a drugi kolokvij pitanja iz valorizacije geobaštine i zaštićenih područja RH. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi kolokvij. Kolokviji tijekom semestra mogu se jednom ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60 minuta. Svaki kolokvij sadrži pitanja koja se vrednuju na sljedeći način:
Konačna ocjena kolegija je aritmetička sredina ocjena kolokvija. Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu u cijelosti su položili završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu. |
||||||||||||||
| 1.8. Obvezna literatura | ||||||||||||||
| 1. Hrvatska enciklopedija (2021.): Ekosustav. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
2. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (2020): Smjernice za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže, Hrvatska 3. Josip Roglić (2006.): Geografske regije Hrvatske i susjednih zemalja, geografske posebnosti i razvojni procesi. 4. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17) |
||||||||||||||
| 1.9. Dopunska literatura | ||||||||||||||
| 1. Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I.(2008): Zaštićena geobaština Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
2. Alexander, M. (2008): Management Planning for nature Conservation, A Theoretical Basis and Practical Guide. Springer science. 3. Mrežne stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. 4. Zakon o zaštiti prirode. 5. Znanstvena i stručna literatura. |
||||||||||||||