OPĆE INFORMACIJE | ||
Naziv kolegija | Inventarizacija okolišnih resursa | |
Studijski program | Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode | |
Status kolegija | Obvezni | |
Studijska godina | Treća (III) | |
Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 4 |
Broj sati (P+V+S) | 45 (30+5+10) |
1.Opis kolegija | |||||||||||||||
1.1.Ciljevi kolegija | |||||||||||||||
Ciljevi kolegija su upoznati studente s osnovama inventarizacije okolišnih resursa koji služe za održivi razvoj istraživanog područja uz prepoznavanje njegovih prirodnih i gospodarskih potencijala. | |||||||||||||||
1.2. Uvjeti za upis kolegija | |||||||||||||||
Nema preduvjeta za upis predmeta. | |||||||||||||||
1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | |||||||||||||||
Nakon odslušanog kolegija student će:
1. utvrditi krajobrazna obilježja područja, 2. procijeniti ranjivost postojećih prirodno-ekoloških i kulturno-povijesnih područja, · 3. vrjednovati prirodne resurse prostora za šumarstvo, poljoprivredu i obnovljive izvore energije, 4. vrjednovati gospodarski i turistički potencijal prostora, 5. determinirati prirodno-ekološku kvalitetu prostora. |
|||||||||||||||
1.4. Vrste izvođenja nastave | Predavanja
Seminari i radionice |
Vježbe | |||||||||||||
1.5. Obveze studenata | |||||||||||||||
Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Studenti su dužni izraditi foto album biljnih vrsta do zadanog roka, u protivnom nisu izvršili propisane obveze na ovom predmetu. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | |||||||||||||||
1.6. Praćenje rada studenata | |||||||||||||||
Vrsta aktivnosti | Raspodjela ECTS-a | ||||||||||||||
Pohađanje nastave | 0,5 | ||||||||||||||
Pismeni ispit | 1,5 | ||||||||||||||
Usmeni ispit | 1,5 | ||||||||||||||
Kontinuirana provjera znanja | 3 | ||||||||||||||
Seminarski rad | 0,5 | ||||||||||||||
UKUPNO: | 4 | ||||||||||||||
1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | |||||||||||||||
Polaganje kolokvija
Ispit se sastoji od dva kolokvija: prvi kolokvij sadrži pitanja iz zemljišnih resursa te klimatskih i krajobraznih obilježja, a drugi kolokvij pitanja iz inventarizacije zaštićenih prirodnih područja te lovišta i divljači. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi, a trećem kolokviju može pristupiti nakon položena prva dva. Kolokviji tijekom semestra mogu se jednom ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60 minuta. Svaki kolokvij sadrži pitanja koja se vrednuju na sljedeći način:
Konačna ocjena predmeta je aritmetička sredina ocjena dvaju kolokvija i seminarskog rada koji čini 10% konačne ocjene.
Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu, aritmetičkoj sredini ovih dviju ocjena, pribraja se ocjena iz seminarskog rada koji čini 10% konačne ocjene te su u cijelosti položili završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu. |
|||||||||||||||
1.8. Obvezna literatura | |||||||||||||||
1. Nikolić, T. (2006.): Flora – priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. – web
2. Holcer, D., Pavlinić, I. (2008.): Fauna. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. – web 3. Lars Svensson (2009.): Ptice Hrvatske i Europe, BIOM, ISBN 978-953-59977-0-2. |
|||||||||||||||
1.9. Dopunska literatura | |||||||||||||||
1. Husnjak, S. (2014): Sistematika tala Hrvatske. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb.
2. FAO (2015): World reference base for soil resources 2014, International soil classification system for naming soils and creating legends for soil maps.Food and Agricultural Organisation of the United Nations, Rome. 3. Domac, R. (1994.): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb. 4. Topić, J., Ilijanić, Lj., Tvrtković, N., Nikolić, T. (2006.): Staništa. Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 5. Tucak, Z., Florijančić, T., Grubešić, M., Topić, J., Brna, J., Dragičević, P., Tušek, T., Vukušić, K. (2002.) : Lovstvo. Poljoprivredni fakultet Osijek. 6. Tucak, Z., Topić, J., Vratarić, P., Frančeski, N. (2005.): Zaštita divljači. Poljoprivredni fakultet Osijek. 7. Odabrana i prilagođena znanstvena literatura (poglavlja, radovi i sl.) |