Menu Close

Matematika

OPĆE INFORMACIJE

Naziv kolegija Matematika
Studijski program Preddiplomski stručni studij Bilinogojstvo smjer Hortikulutra
Status kolegija Obavezni
Studijska godina Prva
Bodovna vrijednost i broj sati nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 6
Broj sati (P+V+S) (45P+30V+0S)

 

1.       OPIS KOLEGIJA
1.1.    Ciljevi kolegija
Cilj ovog kolegija je upoznati studente s temeljnim matematičkim znanjima, razviti logično mišljenje i zaključivanje, usvojiti matematičke metode, steći sposobnosti matematičkog oblikovanja i predočavanja problema kako bi pristupnici lakše razumjeli i rješavali probleme vezane za svoju djelatnost.
1.2.    Uvjeti za upis kolegija
Nema.
1.3.    Očekivani ishodi učenja za kolegij
Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći:

1.       definirati funkciju i analizom utvrditi vrstu funkcije

2.       objasniti svojstva funkcija

3.       opisati pojam derivacije funkcije

4.       primijeniti derivacije u proučavanju funkcija

5.       razlikovati metode rješavanja sustava linearnih jednadžbi

6.       riješiti problemske situacije računa smjese i računa diobe

7.       primijeniti osnove verižnog i kamatnog računa

1.4.    Vrste izvođenja nastave  predavanja

seminari i radionice

vježbe

 samostalni zadaci

mentorski rad

ostalo

1.5.    Obveze studenata
Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje parcijalnih ispita i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku.

Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, parcijalni ispiti i/ili završni ispit).

Pravo na potpis kojim se u indeksu potvrđuje uredno izvršavanje propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete za potpis isti kolegij mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini.

1.6.    Praćenje[1] rada studenata
Raspodjela ECTS-a Struktura ocjenjivanja
Vrsta aktivnost ECTS Ishodi učenja Aktivnost studenata Metode procjenjivanja Postotak ocjene
Min Max
Predavanja i vježbe 2 1-7 Aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama Evidencija prisutnosti studenata 0 6
Periodična provjera znanja 3 1-7 Priprema za pismenu provjera znanja Kolokvij 1
Kolokvij 2

Kolokvij 3

50 94
Završni ispit 3 i/ili1 1-7 Priprema za provjeru znanja Pismena i usmena provjera znanja 50 94
Ukupno: 6 50 100
1.7.    Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Praćenje i bodovanje rada studenata kroz redovito prisustvovanje na predavanjima i vježbama, te izlasku na kolokvije/parcijalne ispite i/ili pismeni ispit i usmeni ispit. Konačna ocjena dodjeljuje se nakon provedenog usmenog ispitivanja. Kolegij se sastoji od tri parcijalna ispita/kolokvija koji se pišu tijekom trajanja nastave i koji se zasebno ocjenjuju. Svaki parcijalni ispit ima 6 zadataka ili 6 bodova. Za prolaz kolegija preko parcijalnih ispita je postignuto minimalno 3 boda na svakom pojedinom.

Tablica ocjenjivanja nakon položena sva tri kolokvija:

bodovi rješivost u postotcima ocjena
18,17 100%-90% izvrstan (5)
16,15,14 89%-75% vrlo dobar (4)
13,12,11 74%-60% dobar (3)
10,9 59%-50% dovoljan (2)
manje od 9 49%-0% nedovoljan (1)

Ne postoji nikakva međusobna uvjetovanost za pristupanje pojedinom parcijalnom ispitu. Parcijalni ispiti tijekom semestra mogu se ponavljati, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki parcijalni ispit piše se 60 minuta.

Ukoliko student ne položi kolegij preko parcijalnih ispita tijekom nastave, izlazi na završni ispit na redovitim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima. Pismeni dio ispita se sastoji od 6 zadataka (po 2 zadatka iz svake cjeline) i piše se 60 minuta.

Tablica ocjenjivanja na pismenom ispitu:

bodovi ocjena
6  izvrstan (5)
5  vrlo dobar (4)
4  dobar (3)
3  dovoljan (2)
2  nedovoljan (1)

Nakon stjecanja dovoljnog broja bodova za pozitivnu ocjenu student u okviru završnog ispita na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polaže ispit usmeno u trajanju najviše 30 minuta. Usmeni ispit se ocjenjuje ocjenama nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i izvrstan (5). Ukoliko je i usmeni dio ispita ocijenjen pozitivno, računa se konačna ocjena ispita kao aritmetička sredina ovih dviju ocjena. Nepristupanje usmenom dijelu ispita rezultira konačnom ocjenom nedovoljan (1) iz ispita.

1.8.     Popis literature
Preporučena literatura

1.       Z. Pavić: Matematika za inženjere 1, udžbenik sa zbirkom zadataka, E-sadržaji Strojarskog fakulteta u Slav. Brodu, Sveučilište u Osijeku 2008. (III i V poglavlje)

2.       R. Galić, M. Crnjac, I. Galić: Matematika, Osijek, 2000.

3.       D. Jukić, R.  Scitovski: Matematika 1, Prehrambeno – tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2004.

4.       B. P. Demidovič: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Danjar, Zagreb, 1995.

Skip to content