Kemija okoliša

1.    argumentirati nastanak koordinacijske kovalentne veze u kompleksnim spojevima,

2.    povezati osnovne procese u biosferi i međudjelovanje komponenata okoliša,

3.    napisati nazive 20 osnovnih aminokiselina,

4.    klasificirati ugljikohidrate po složenosti,

5.    utvrditi ulogu lipida u membranama,

6.    procijeniti glavne izvore onečišćenja tla, vode i zraka,

7.    usporediti osnovna načela analitičkih postupaka i metoda,

8.    argumentirati prednosti i mane klasičnih i instrumentnih metoda kemijske analize,

9.    preporučiti metode i/ili postupke za kemijsku analizu najčešćih izvora onečišćenja u okolišu,

10. primijeniti kemijski račun u analizi tvari u okolišu.

Predavanja

I. Zasebno polaganje kolokvija (parcijalnih ispita):

a) Prvi kolokvij (parcijalni ispit) sadrži pitanja iz kemije, biokemije i zagađenja u okolišu i ocjenjuje se pisanim putem, a sastoji se od 10 pitanja. Odgovori na svako od njih vrjednuju se najviše sa po 10 bodova. Ocjena ovog kolokvija s obzirom na ostvarene bodove izračunava se na sljedeći način:

b) Drugi kolokvij (parcijalni ispit) sadrži pitanja iz Kemijske analize i za njegovo ocjenjivanje vrijede ista pravila kao i za prvi kolokvij (točka I.a).

c) Treći kolokvij (parcijalni ispit) sadrži pitanja iz Stehiometrije i ocjenjuje se također pisanim putem. Ispit se sastoji od 5 pitanja. Odgovori na svako od njih vrjednuju se najviše sa po 20 bodova. Ocjena ispita s obzirom na ostvarene bodove izračunava se na način prikazan u tablici pod točkom I.a).

Ukoliko student tijekom nastave pokaže zavidnu aktivnost i znanje, može se nagraditi bodovima koji se pribrajaju kolokviju na čije se gradivo ta postignuća odnose.

Konačna ocjena kolegija (koja se upisuje u ISVU) je aritmetička sredina ocjena svih triju parcijalnih ispita koje nužno moraju biti pozitivne.

Ne postoji nikakva međusobna uvjetovanost za pristupanje pojedinom kolokviju (parcijalnom ispitu). Kolokviji se tijekom semestra mogu jednom ponoviti na zahtjev studenata. Studenti nemaju obvezu izlaska na kolokvije (parcijalne ispite). Svaki kolokvij piše se 60 minuta.

II. Polaganje završnog ispita:

Na redovitim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima student može polagati samo završni ispit koji objedinjava pitanja svih triju kolokvija (parcijalnih ispita) i sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

Pisani dio završnog ispita sastoji se od 10 pitanja. Odgovori na svako od njih vrjednuju se najviše sa po 10 bodova. Ocjena pisanog dijela ispita s obzirom na ostvarene bodove izračunava se na način prikazan u tablici pod točkom I.a).

Studenti koji ostvare pozitivnu (prolaznu) ocjenu na pisanom dijelu ispita pristupaju usmenom dijelu ispita koji se također ocjenjuje ocjenama nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i izvrstan (5). Ukoliko je i usmeni dio ispita ocijenjen pozitivno, računa se konačna ocjena ispita kao aritmetička sredina ovih dviju ocjena. Nepristupanje usmenom dijelu ispita rezultira konačnom ocjenom nedovoljan (1) iz ispita. Završni ispit piše se 60 minuta.

2. Skoog, D.A., West, D. M., Holler, F. J (1999): Osnove analitičke kemije. I. izdanje (hrvatsko). Školska knjiga, Zagreb.

3. Sikirica, M. (2008): Stehiometrija. XX. Izdanje. Školska knjiga, Zagreb.

2. Amić, D. (2005): Organska kemija za studente agronomske struke. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku.

3. Amić, D. (2005): Kemijsko računanje, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku.

4. Odabrana i prilagođena znanstvena literatura (poglavlja, radovi i sl.)