Osnove strojarstva

-upoznati studente s tehnikom kao sastavnicom materijalne kulture te osvijestiti primjenu u biotehničkom području kao oblik odgovornog pristupa s obzirom na održivi razvoj;

-usvajanje znanja i vještina komuniciranja u inženjerstvu primjenom tehničke dokumentacije;

-upoznati studente sa općim strojarstvom (elementima konstrukcija u strojevima, aparatima i uređajima) na razini razumijevanja, analize i primjene funkcija i funkcionalnosti tehničkih sustava u biotehničkom području usmjerenim na održivi razvoj;

-omogućiti studentima razumijevanje zakonitosti gradbene strukture, materijalnih i geometrijskih značajki  elemenata konstrukcija, podsklopova i sklopova te njihove funkcije i funkcionalnosti pogonskih i gonjenih strojeva kao tehničkih sustava;

-usvojiti osnovne principe i mjere samozaštite, sigurnosti u radu, kao i norme zaštite okoliša kod rukovanja i primjene složenih tehničkih sustava.

1. kritički prosuđivati ulogu tehnike i značajke tehničkih artefakata u funkciji odgovornog ponašanja s obzirom na održivi razvoj,

2. odabrati tehničku dokumentaciju u inženjerskom komuniciranju,

3. kritički prosuđivati funkcije i funkcionalnosti elemenata konstrukcija u tehničkim sustavima koji se primjenjuju u biotehničkom području,

4. argumentirati proračun i oblikovanje na karakterističnim primjerima geometrijskih i materijalnih značajki konstrukcijskih elemenata iz programskog sadržaja predmeta,

5. vrjednovati funkciju i funkcionalnost pogonskih i gonjenih strojeva kao tehničkih sustava,

6. preporučiti tehnička sredstva, pomagala i uređaje u skladu s ciljem održivog razvoja i zaštite ljudi i okoliša.

Predavanja

Obavezno i redovito sudjelovanje u svim oblicima nastave. Izrada domaćih zadaća kao samostalnih radova. Pisanje kolokvija (tri kolokvija u semestru).

Ispit se sastoji od tri kolokvija: prvi kolokvij (K1) sadrži pitanja/zadatke iz Tehničkog crtanja; drugi kolokvij (K2) sadrži pitanja/zadatke iz: tolerancija, nerastavljivih i rastavljivih spojeva elemenata konstrukcija; treći kolokvij (K3) sadrži pitanja/zadatke iz: elemenata prijenosa snage i gibanja, elemenata cijevnih vodova i zapornih organa te elemenata pogonskih i radnih strojeva. Kako bi pristupio drugom kolokviju (K2), student mora položiti prvi kolokvij (K1). Tijekom semestra može se jednom ponoviti jedan ne položeni kolokvij (K2 ili K3) na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij, u pravilu, vremenski traje do 90 minuta

Svaki kolokvij je strukturiran iz dva dijela. Sastoji se iz teorijskog dijela kolokvija i računskog/crtačkog dijela kolokvija (različiti kolokviji vrednuju različite kompetencije sukladno sadržaju predmeta). Svaki dio kolokvija sastavljen je od tri (3) teorijska pitanja i tri (3) računska/crtačka zadataka. Svaki dio kolokvija se vrednuje s najviše 100 bodova. Za pozitivnu ocjenu kolokvija potrebno je najmanje 50 bodova u svakom dijelu kolokvija.

Konačna ocjena kolokvija proizlazi iz aritmetičke sredine broja bodova oba dijela kolokvija (uz uvažavanje prethodno navedenog uvjeta) i vrednuje se na sljedeći način:

Konačna pozitivna ocjena predmeta, nakon pozitivno ocjenjenih kolokvija, je aritmetička sredina bodova tri pozitivno ocjenjena kolokvija. Studenti kojima je na ovaj način vrednovana konačna ocjena predmeta oslobođeni su usmenog dijela ispita.

Polaganje završnog (cjelovitog) ispita:

Studenti kojima nisu pozitivno ocijenjeni kolokviji tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni(cjeloviti) ispit koji se sastoji od teorijskog i računskog/crtačkog dijela, a po svom sadržaju i vrednovanju ima značajnu podudarnost sa sadržajem kolokvija u cilju primjene istih kriterija vrednovanja za iste ishode učenja. Svaki dio ispita vrednuje se s najviše 100 bodova. Na teorijskom dijelu ispita moraju imati najmanje 50 bodova od mogućih 100 bodova kako bi pristupili računskom/crtačkom dijelu ispita, a na kojem moraju skupiti najmanje 50 od mogućih 100 bodova. Studenti koji su položili teorijski dio, a nisu pristupili računskom/crtačkom dijelu završnog(cjelovitog) ispita biti će ocijenjeni ocjenom nedovoljan (1). Teorijski dio ispita, u pravilu, vremenski traje 60 minuta, a računski/crtački dio ispita, u pravilu, traje 120 minuta. Konačna ocjena na završnom ispitu računa se kao aritmetička sredina bodova oba dijela završnog(cjelovitog) ispita.

2. Opalić, M., Kljain, M.,Sebastijanović, S.(2003.): Tehničko crtanje, Zrinski, Čakovec

3. Kljain, M., Opalić, M. (2010.): Inženjerska grafika, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

4. Kljajin, M.,Ivandić. Ž., Karakašić, M. (2018.): Elementi strojeva: zbirka projektno-konstrukcijskih zadataka, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

5.Vujčić, M., Emert, R., Jurić, T., Heffer, G., Baličević, P., Pandurović, T., Plaščak, I.(2011.): Osnove poljoprivrednog strojarstva, Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek

2. Nikšić, M., Đuranović, S. (2017.): Strojarstvo – osnove teorije, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

3. Sirvastava, A.,K. (2005.): Engineering Principles of Agricultural Machines

4. Čatić, I. (2003.): Tehnika, temelj kulture, Graphis, Zagreb

5. De Bono, E.(2005): Povijest izuma, Marjan tisak, Split

6. Brkić, D., Vujčić, M., Šumanovac, L., Lukač, P., Kiš, D., Jurić, T., Knežević, D.(2005.): Eksploatacija poljoprivrednih strojeva, Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek