| OPĆE INFORMACIJE | ||
| Naziv kolegija | Botanika | |
| Studijski program | Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode | |
| Status kolegija | Obvezni | |
| Studijska godina | Prva (I) | |
| Bodovna vrijednost i broj sati nastave | ECTS koeficijent opterećenja studenata | 5 |
| Broj sati (P+V+S) | 60 (40+20+0) | |
| 1.Opis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.1.Ciljevi kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| Ciljevi kolegija su upoznati studente s građom i funkcijama biljne stanice i njezinih dijelova, osnovama histologije biljaka, anatomijom i morfologijom biljnih organa te sistematskom podjelom i obilježjima pojedinih skupina bilja (mahovina, crvotočina, preslica, paprati, golosjemenjača i kritosjemenjača). | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.2. Uvjeti za upis kolegija | |||||||||||||||||||||||||||
| Nema preduvjeta za upis predmeta. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij | |||||||||||||||||||||||||||
| Nakon odslušanog kolegija student će:
1. utvrditi dijelove biljne stanice, 2. usporediti građu i funkcije pojedinih organela, 3. klasificirati biljna tkiva prema vrsti i ulozi, 4. pripremiti preparate i koristeći tehniku mikroskopiranja analizirati anatomsku građu biljnih organa, 5. usporediti morfološka obilježja i funkcije biljnih organa, 6. utvrditi značaj procesa oprašivanja, oplodnje, rasprostranjivanja sjemenki i plodova, 7. identificirati biljne vrste odabranih porodica. |
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.4. Vrste izvođenja nastave | Predavanja
Vježbe |
Samostalni zadaci
Terenska nastava |
|||||||||||||||||||||||||
| 1.5. Obveze studenata | |||||||||||||||||||||||||||
| Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Studenti su dužni izraditi foto album biljnih vrsta do zadanog roka, u protivnom nisu izvršili propisane obveze na ovom predmetu. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.6. Praćenje rada studenata | |||||||||||||||||||||||||||
| Vrsta aktivnosti | Raspodjela ECTS-a | ||||||||||||||||||||||||||
| Pohađanje nastave | 1,5 | ||||||||||||||||||||||||||
| Pismeni ispit | 2 | ||||||||||||||||||||||||||
| Usmeni ispit | 1 | ||||||||||||||||||||||||||
| Kontinuirana provjera znanja | 3 | ||||||||||||||||||||||||||
| Fotoalbum biljnih vrsta | 0,5 | ||||||||||||||||||||||||||
| UKUPNO: | 5 | ||||||||||||||||||||||||||
| 1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu | |||||||||||||||||||||||||||
| Polaganje kolokvija
Ispit se sastoji od tri kolokvija: prvi kolokvij sadrži pitanja iz Citologije i Histologije, drugi kolokvij pitanja iz Građe i funkcije vegetativnih i generativnih biljnih organa, a treći kolokvij pitanja iz Sistematike bilja. Kako bi pristupio drugom kolokviju, student mora prvo položiti prvi, a trećem kolokviju može pristupiti nakon položena prva dva. Kolokviji tijekom semestra mogu se jednom ponoviti na zahtjev studenata, a studenti nemaju obvezu izlaska na njih. Svaki kolokvij piše se do 60 minuta. Svaki kolokvij sadrži 4 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:
Konačna ocjena predmeta je aritmetička sredina ocjena svih triju kolokvija i ocjene foto albuma i determinacije biljnih vrsta koja čini 10% konačne ocjene.
Polaganje završnog ispita Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kada polože pisani dio završnog ispita, mogu pristupiti njegovom usmenom dijelu. Ukoliko i na njemu ostvare pozitivnu ocjenu, aritmetičkoj sredini ovih dviju ocjena, pribraja se ocjena iz foto albuma i determinacije vrsta koja čini 10% konačne ocjene te su u cijelosti položili završni ispit. Studenti koji su položili pisani dio, a nisu pristupili usmenom dijelu završnog ispita biti će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1). Pisani dio završnog ispita piše se 60 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu. Pisani dio završnog ispita sadrži 6 pitanja koja se vrednuju s najviše 5 bodova. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:
|
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.8. Obvezna literatura | |||||||||||||||||||||||||||
| 1. Nikolić, T. (2017.): Morfologija biljaka. Alfa d.d., Zagreb.
2. Domac, R. (1994.): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb. 3. Knežević, M. (2006.): Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku. |
|||||||||||||||||||||||||||
| 1.9. Dopunska literatura | |||||||||||||||||||||||||||
| 1.Denffer D. Von, Ziegler, H. (1988.): Botanika. Morfologija i fiziologija. 2. izdanje. Školska knjiga, Zagreb.
2.Crang, R., Lyons-Sobaski, S., Wise R. (2019.): Plant Anatomy. Springer Nature Switzerland AG 2018, corrected publication 2019, (eBook) https://doi.org/10.1007/978-3-319-77315-5 . 3.Moore, R., Clark, W. D., Stern, K. R., Vodopich, D. (1995.): Botany. Wm. C. Brown Communications, Inc., USA. 4.Bačić, T. (2003.): Morfologija i anatomija bilja. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet Osijek. 5. Štefanić, E. (2005.): Praktikum za izvođenje vježbi iz Poljoprivredne botanike. I dio. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek 6.Nikolić, T. (2013.): Praktikum sistematske botanike – raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa d.d., Zagreb. 7.Dubravec, K. (1986.): Botanika. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 8.Nikolić, T. (2013.): Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa d.d., Zagreb. 9.Franjić, J., Škvorc, Ž. (2010.): Šumsko drveće i grmlje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet Odabrana i prilagođena znanstvena literatura (poglavlja, radovi i sl.) |
|||||||||||||||||||||||||||