Menu Close

Projektiranje i upravljanje biološkim resursima primjenom računalne tehnologije

OPĆE INFORMACIJE
Naziv kolegija Projektiranje i upravljanje biološkim resursima primjenom računalne tehnologije
Studijski program Sveučilišni prijediplomski studij Ekoinženjerstvo i zaštita prirode
Status kolegija Obvezni
Studijska godina Druga (II)  
Bodovna vrijednost i broj sati nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 5
Broj sati (P+V+S) 60    (30+20+10)
1.Opis kolegija
1.1.Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je primjenom posebnih informacijskih sustava, računalnih tehnologija i povezanih baza podataka studentima omogućiti projektiranje i upravljanje biološkim resursima.

Upravljanjem podatcima između prostorno raspoređenih objekata, djelatnosti i događaja korištenjem informacijskih sustava i programskih rješenja (npr. GIS i drugi slični programski sustavi) omogućuje se praćenje i nadzor ljudskih aktivnosti i prirodnih pojava u prostoru u cilju ekološki održivog razvoja.
1.2. Uvjeti za upis kolegija
Nema preduvjeta za upis predmeta.
1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegij
Nakon odslušanog kolegija student će:

1. utvrditi informacijske sustave i programska rješenja (npr. GIS i drugi slični programski sustavi)  za projektiranje i upravljanje biološkim resursima,

2. odabrati elemente procesa i sustava u prostoru,

3. valorizirati parametare projektnog rješenja za objekte, djelatnosti i događaje u prostoru u odnosu na biološke resurse,

4. procjeniti stanje i promjene elemente procesa i sustava u prostoru,

5. višekriterijski vrjednovati funkcije i funkcionalnosti objekata, djelatnosti i događaja i njihov utjecaj na okoliš

6. poduprijeti suradnički oblik učenja kroz projektnu nastavu kroz timski rad,

7. projektirati, provesti i kontrolirati kvalitetu uspostave informacijskog sustava.
1.4. Vrste izvođenja nastave Predavanja

Vježbe

Ostalo: grupni rad – projekti

 Samostalni zadaci

Seminari i radionice
1.5. Obveze studenata
Od studenata se očekuje redovito pohađanje predavanja te pisanje kolokvija i/ili završnog ispita na redovnom ili izvanrednom ispitnom roku. Za svakog studenta vodi se evidencija o pohađanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog rada (prisutnost na nastavi, projekt, kolokviji i/ili završni ispit). Pravo pristupanja ispitu nakon uredno izvršenih propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. Studenti koji ne ostvare sve uvjete, isti predmet mogu ponovno upisati u idućoj akademskoj godini. Studenti su dužni izraditi projekt u području ekoinženjerstva i/ili zaštite prirode, u protivnom nisu izvršili propisane obveze na ovom predmetu. Sve ostale obveze studenata propisane su Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu.
1.6. Praćenje rada studenata
Vrsta aktivnosti Raspodjela ECTS-a
Pohađanje nastave 0,5
Pismeni ispit 1,5
Projekt 1
Usmeni ispit 2
Kontinuirana provjera znanja 3,5
UKUPNO: 5
1.7. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Polaganje kolokvija

Pristup polaganju kolokvija je obvezan za sve studente, a ukupno će se provesti tri kolokvija. Prvi kolokvij obuhvaća sadržaj nastavnih tema 1. – 3., drugi kolokvij sadržaj nastavnih tema 4 – 6., a treći kolokvij sadržaj nastavnih tema 7. – 10.  Kako bi pristupio trećem kolokviju student mora položiti prva dva kolokvija. Kolokviji se tijekom semestra mogu ponoviti jednom na zahtjev studenata. Svaki kolokvij piše se do 90  minuta.

Svaki kolokvij sadrži do 10 pitanja koja se vrednuju s najviše 2 boda te nosi zasebnu ocjenu. Ocjena se izračunava na slijedeći način:

 

Ukupan broj bodova Ocjena
19 – 20 Izvrstan (5)
16 – 18 Vrlo dobar (4)
13 – 15 Dobar (3)
10 – 12 Dovoljan (2)
  0 – 9 Nedovoljan (1)

 

Polaganje završnog ispita

Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom semestra, dužni su na redovnim i/ili izvanrednim ispitnim rokovima polagati završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Ukoliko su studenti dobili pozitivnu ocjenu iz sva tri kolokvija, nisu dužni pristupiti pismenom dijelu ispita. Nakon polaganja pisanog dijela ispita, studenti su dužni pristupiti njegovom usmenom dijelu.

Konačnu ocjenu predmeta čine:

– aritmetička sredina ocjena svih triju kolokvija ili ocjena pismenog ispita ukoliko je student na bilo kojem od kolokvija ostvario ocjenu nedovoljan (60 %)

– ocjena projekta u području ekoinženjerstva i/ili zaštite prirode (20 %)

– ocjena usmenog ispita (20 %)

Studenti koji nisu izradili projekt u području ekoinženjerstva i/ili zaštite prirode bit će ocjenjeni ocjenom nedovoljan (1), bez obzira na rezultate ostalih sastavnica ocjene.

Pisani dio završnog  ispita piše se do 90 minuta, a usmeni dio može trajati do 30 minuta po studentu.

Pisani dio završnog ispita sadrži do 30 pitanja koja se vrednuju s najviše 2 boda. Ocjena pisanog dijela izračunava se na slijedeći način:

 

Ukupan broj bodova Ocjena
54 – 60 Izvrstan (5)
46 – 53 Vrlo dobar (4)
38 – 45 Dobar (3)
30 – 37 Dovoljan (2)
  0 – 29 Nedovoljan (1)
1.8. Obvezna literatura
1. Bolstad. P., 2019: GIS Fundamentals: A First Text on Geographic Information Systems, XanEdu, Minnesota.

2. Lang, S., Blaschke, T., 2010: Analiza krajolika pomoću GIS-a, ITD Gaudeamus, Požega. – web

3. Longley, P.A., Goodchild, M. F., Maguire, D.J., Rhind, D. W., 2015: Geographic Information Science and Systems, Wiley.

4. Tomlinson R., 2013: Thinking about GIS, ESRI Press, Redlands.
1.9. Dopunska literatura
1. Brandt, S., 2014: Data Analysis, Springer, Cham.

2. Guo, H., Goodchild, M. F., Annoni, A., 2020: Manual of Digital Earth, Springer, Singapore

3. Šiljeg, A., Barada, M., Marić, I., 2018: Digitalno modeliranje reljefa, Alfa d.d., Zagreb.

4. Zhu, X., 2016: GIS for Environmental Applications: A practical approach, Routedge, London, New York.

5. Brewer, C. A., 2015: Designing Better Maps: A Guide for GIS Users, ESRI Press, Redlands.

6. Longley, P.A., Goodchild, M. F., Maguire, D.J., Rhind, D. W., 2015: Geographic Information Science and Systems, Wiley.

7. Tomlinson R., 2013: Thinking about GIS, ESRI Press, Redlands.
Skip to content